izbornik - gorski kotar 2 Mjesta za izlet u Gorskom kotaru Skijanje u Gorskom kotaru Goranski izbor - oglasnik gospodarske ponude Gorskog kotara Ugostiteljska ponuda Gorskog kotara Ponuda nekretnina U Gorskom kotaru Gospodarska ponuda Gorskog kotara
Izlet kroz Gorski kotar
Udobno se smjestite pored računala i odaberite mjesto sa gornjeg popisa te virtualno posjetite savršen kutak za svoj slijedeći odmor u prirodi....

Općenito o Gorskom kotaru
Povijest
Kulturna baština
Govor i nazivlje
Prirodne znamenitosti
Biljno bogatstvo i životinjski svijet
Sport

Adriatica.net

Google

  • Begovo Razdolje (1078 m) najviše naseljeno mjesto u Hrvatskoj i jedino iznad 1000 mnm
  • Grad Delnice (698 mnm) – najviši grad Hrvatske
  • Grad Čabar (523 mnm) – najzelenija urbanizirana cjelina u Hrvatskoj
  • Fužine – naselje s najviše voda i padalina u Hrvatskoj
  • Lokve - u Omladinskom jezeru ulovljena pastrva dužine 138 cm i težine 25,40 kg
  • Gomirje – najzapadniji pravoslavni manastir
  • Rijeka Kupa - najveća visokogorska rijeka i riječna dolina u Hrvatskoj. U gornjem toku rijeke Kupe otkriveno 500 vrsta leptira.
  • Bjelolasica (1533 mnm), najviši vrh Gorskog kotara i Primorsko - goranske županije
  •  

    Govor i nazivlje

    Jezično je Gorski kotar stjecište veoma raznorodnih govornih odnosa. Gorskokotarski govori pripadaju svima našim narječjima: kajkavskom, čakavskom i štokavskom. Ova raznovrsnost govora posljedica je osobitih povijesnih i gospodarskih prilika i zbivanja na Balkanu i u Hrvatskojod 15. do 18. stoljeća.Kako god su Frankopani i Zrinski od 15. stoljeća zaposjedali Gorski kotar, naseljavali su ga čakavskim stanovništvom iz svojih nedalekih vinodolskih posjeda. Zbog nadiranja Turaka, prvobitno čakavsko stanovništvo je izbjeglo, a u relativno opustjeli Gorski kotar useljava se stanovništvo iz istočnih krajeva, bježeći pred Turcima. Ti su došljaci pretežno novoštokavci ijekavci, ili poštokavljeni čakavci ikavci. Čabarski i Gerovski kraj,Kupsku dolinu sve do Delnica i Lokava, i Ravnu Goru su njihovi posjednici tijekom 17. i 18. stoljeća naselili djelomično stanovništvom iz Slovenije i iz drugih zemalja Austro-Ugarske Monarhije, a djelomično je uslijedio i povratak potomaka nekadašnjih izbjeglica iz Slovenije. Došljaci su donoslili svoju slovensku kajkavštinu, a i pokajkavljenu čakavštinu svojih djedova. Posljednji snažniji prodor čakavštine u Gorski kotar zbio se u prvoj polovici 18. stoljeća prilikom gradnje Karolinske ceste.
    Konfiguracija zemljišta ili položaj mjesta vrlo je čest motiv nadijevanja imena naseljima u Gorskom kotaru. Tako su Lokve dobile ime prema apelativu lokva, jer su nastale na vodoplavnom terenu. Ako je ime nekog mjesta u nekom području drugačijega podrijetla od govora njegovih današnjih stanovnika, ono nam pokazuje da je tu nekad živio drugi živalj i pokazuje kakvo je to stanovništvo nekad bilo. Jer nazivi su mjesta najčešće one okamine koje se najduže čuvaju u jeziku. Onomastika Gorskog kotara, čiji su nazivi pretežno novijeg postanja, pokazuje relativnu mladost ovih naselja.

     
    | www.gorskikotar.com | sva prava pridržana |
    | design by XAR |